Windows
RETRO: kako su se razvijali Windowsi
U vrijeme dok sve informatičke novine bruje uglavnom o novim Intelovim procesorima
i njihovim budućim slaganjem sa novim Windows operativnom sistemom poznatom kao Vista,
te o zahtjevima i mogućnostima novog sistema, najviše vas PC korisnika radi, surfa i bloga
na Windows XP platformi.
Kroz posljednjih su desetak godina kućna računala, zajedno s tržišno najutjecajnijim operativnim sustavom Windowsima,
preboljela podosta dječjih bolesti, pa tek kad su stigli Windowsi XP možemo zadovoljno ustvrditi
da se je to čekanje isplatilo.
Riješeni početnih bubica, Windowsi XP sa svojoj SP2 verzijom (servisni paket) - po mom skromnom mišljenju
napokon su ono što od dobrog operativnog sistema i očekujemo, ali uz velike nade za Vistu, mislim da uvijek može bolje.
SP3 verzija teško da je bitni napredak. Kod instalacije danas programi pitaju za SP2 po mogućnosti i SP3.
U informatici stvari se razvijaju brzo, a godine čine odmake poput stoljeća.
U svom kratkom životno- radnom informatičkom vijeku isprobao sam gotovo sve zapaženije operativne sustave,
pa pogledajmo kako su se Globalno -monopolistički najzastupljeniji prozori razvijali i polirali s vremenom.
Sve je počelo kad je softverski paket QDOS, programera Garya Kildalla, otkupio sin bogatog američkog odvjetnika
za mizernu cijenu od 75.000 dolara.
Tako je uz nekoliko poboljšanja nastao MS-DOS, operativni sustav prvog IBM-ovog osobnog računala,
a 26-godišnji mladić vlasnik tvrtke bio je i jedini vlasnik prava na MS-DOS-licenciju.
Tog mršavog plašljivka koji je krajem sedamdesetih -fasciniran napisima u elektronskom časopisu
o samogradnji mikroračunala -osnovao s Paulom Allenom tvrtku, danas znamo kao milijardera Billa Gatesa.
Prvi program koji su napravili po narudžbi, bio je program za obradu plaća.
Vrtoglavi uspjeh Applea, nagnao je veliki IBM da ga pokuša otkupiti, no kako su ih Jobs i Woznaik odbili,
IBM se okrenuo maloj tvrtki Microsoft s ugovorom za razvoj operativnog sustava za mikroračunalo - prvi IBM-ov PC.
U samo dvije godine Microsoft je prodao 5000 primjeraka svog operativnog sistema, a mladi je Bill sa 36 godina
postao najmlađi američki milijarder.
Poput tada velikog Atarija koji je snizio cijene svojih računala kako bi što bolje prodavao softver
i Microsoft je uvidio da je prava dobit u softveru i nastavio s razvojem svojeg OS-a,
otkupljujući usput svaku moguću konkurenciju.
I, eto, danas je Microsoft najveći, a njihovi Windowsi najprodavaniji softverski proizvod širom svijeta.
Windowsi 1.0 bili su zapravo DOS bazirani grafički organizator datoteka.
Dugo su razvijani, pa su stigli u dućane tek 1985. godine (umjesto 1983. godine za kada su predviđeni).
Većina poslovnog svijeta imala je tada računala Apple II, a Windowsi nisu nudili ništa naprednije,
pa nitko i nije na njih obraćao posebnu pažnju.
Zato 1987. izlazi nova verzija - Windows 2.0 s aplikacijama Excel, Word, Corel Draw!, PageMaker...
i sve više ljudi prelazi na PC.
Zanimljivo je da se neke aplikacije sa Windowsa 1.1 u danas mogu pokrenuti na Win XP.
Windowsi 3.0 i kasnije verzije do 3.11 napravili su pravi PC-bum već pri izlasku u svibnju 1990.
Verzija 3.0 prodana je u više od 10 milijuna kopija, a poboljšana 3.1.verzija imala je podršku za MS-DOS
aplikacije - miš, multimediju na računalu i svemogući true type fontove koje ste mogli kvalitetno printati
bez obzira na veličinu te podršku za razmjenu objekata među programima i toliko je popularizirala Windowse
da je Microsoft u samo dva mjeseca zabilježio prodaju više od 3 milijuna komada.
Windowsi 95 pojavili su se u kolovozu 1995. i donijeli revolucionarni pogled na operativni sustav,
ovaj put u 32-bitnoj tehnologiji. Pojavljuje se desktop s ikonama za brzi pristup programima,
plug and play tehnologija za jednostavno prepoznavanje hardvera.
Uz njih su se pojavili i hvaljeni Windowsi NT 4.0 s izgledom devedesetpetice i internet-pretraživačem.
Stari, umirovljeni NT je i danas cijenjen zbog odlične mrežne povezanosti i stabilnosti, bilo kao mrežni server
ili ozbiljna radna stanica.
Windowsi 98 ugledali su svjetlo dana u lipnju 1998.
Iako na prvi pogled nalik ušminkanoj devedesetpetici donijeli su veću stabilnost,
Internet explorer 4, povećanje diskovnog prostora i brzine pristupa pomoću datotečnog sustava FAT 32,
podršku za više monitora, DVD, Firewire, USB i AGP.
Microsoft je početne bubice izgladio OSR 2-verzijom Windowsa 98 koje mnogi, pogotovo sa starijim računalima,
imaju čak i danas.
Windows 2000 Microsoft je pustio u prodaju u veljači 2000. godine s namjerom da zamijeni već ostarjele Windowse NT 4.0.
Velika mrežna kompatibilnost, stabilnost sustava, impresivna internet-platforma činjenice su koje su opravdale
izlazak Windowsa W2K.
Iako idealni kao radna stanica, uglavnom su se mučili s driverima (pogonski programi za hardver).
Poput Windowsa NT 4.0 zapostavljali su direct X, pa su svi željni PC-igranja, a ne serverskog sistema
radije ostajali na provjerenim Windowsima 98.
Danas su ih zamijenili -serversko hvaljeni Win 2003.
Windows ME ili Milennium Edition ( u narodu posprdno poznata i kao Mistake Edition) nastojali su nadoknaditi
sve što je nedostajalo Windowsima 2000 i starijoj 98'-mici.
U suprotnosti s ozbiljnom serverskom radnom stanicom, WIN2000, Windowsi ME zamišljeni su za kućnu upotrebu,
pružajući pritom veliku podršku za internet, igre, multimediju, video i mrežnu sigurnost.
Jednostavnije ih je opisati kao ušminkane Windowse 98.
Pravi pomak nastao je tek izlaskom Windowsa XP u kojima su uspješno spojene suprotnosti iz WIN2000 i WIN ME.
Poslije toga, „falabogu“ došli su XP windowsi, nestali su brojni problemi sa instalacijama, drajverima i sl.
Pretvorili su se u radne stanice i kućnu multimediju.
Windows Vista se pokazao kao šminkerska verzija, sa jako mnogo grešaka i rupa ali eto estetski izgleda.
Windows 7 je malo bolji od XP ali previše truda za nešto što već postoji.
Uz hvaljene alternative u koje smo prije puno vjerovali danas sumnjam da će se više pojaviti neki free Linux klon
koji će moći kompetentno zamijeniti Windowse i upotrebljivo omogućiti nam da na njemu radimo u programima
na koje smo navikli, koristimo uređaje bez drajverskih problema i uživamo u multimediji i igrama
kao što to danas bezbrižno radimo na Windowsima…
ali tko zna, no do tada kao što bi Borg rekao :
Otpor je uzaludan!
Posuđen tekst sa jednog Informatičkog foruma