obiteljsko imanje Dominić

 

voće

voćke su: drveće (jabuka, kruška, dunja, šljiva, orah, kesten, smokva, malina), grmovi (ribiz, ogrozd, lijeska), povijuše (vinova loza) i zeljaste biljke (jagoda);

prema vrsti i sorti voće sadrži različite količine šećera (fruktoze, glukoze, saharoze i dr.), organskih kiselina (jabučna, limunska, vinska), mineralnih tvari, bjelančevina, masti (ulja), eteričnih tvari, tanina, vitamina, osobito provitamin A (karotin) vitamine B i C topive u vodi, te pektin; ugljikohidrati koji se nalaze u voću, voćni i grožđani šećer, prelaze izravno u krv, tako voće brzo daje energiju i potiče aktivnost; minerali poput kalcija, fosfora, željeza, kalija, natrija i magnezija imaju važnu ulogu u metabolizmu; kalcij, potreban za rast kostiju, nalazi se osobito u malinama, kupinama, ogrozdu i jagodama; fosfor, osnovni sastojak mnogih bjelančevina, prisutan je u malinama, kupinama i jagodama; željezo, važan sastojak hemoglobina u krvi, nalazi se osobito u breskvama i malinama;

rezidbu se obavlja oštrim voćarskim škarama, a rezidba jačih grana voćarskom pilom; orezuje se u proljeće ako se sadi u jesen; ako se sadi u proljeće, oreže se neposredno nakon sadnje; svi izdanci potrebni za formiranje krošnje se krate svake godine; tako se stvaraju snažni izbojci i rodno drvo; uspravni i pregusti izbojci koji sprečavaju prilaz svjetlosti u unutrašnjost krošnje se odrežui do osnovne grane; na visokom i poluvisokom stablu ostave se tri grane, na kojima će se razvijati rijetko razdijeljene, rodne grane; odstranjuju se svi izbojci koji smetaju: konkurentni, jaki na gornjim stranama grana i oni koji rastu u unutrašnjost krošnje; orezivanje u prvim godinama se dopunjuje ljetnim orezivanjem (formiranje krošnje); od pravilne rezidbe ovisi zdravstveno stanje i rodnost voćaka; rezidbom se regulira i dovodi u ravnotežu rast izbojaka, cvatnja i tvorba plodova; sve grane trebaju imati dovoljno svjetla, zraka i sunca; time se smanjuje napad bolesti i štetnika; pri prorjeđivanju krošnje izrežu se sve preguste grane, koje zalaze jedna u drugu, tako da svjetlo dolazi odozgo i sa strane; i vanjske grane treba prorijediti; voćari često mlada stabla režu previše, a stara premalo;

nakon rezidbe slijedi obrada rana svih mjesta koja imaju promjer veći od 10 mm; ako je zaštitna kora ozlijeđena, u stablo prodiru paraziti i neki štetnici; grane koje moraju biti odstranjene iz krošnje treba odrezati do prstena grane; rubove rane treba izgladiti oštrim nožem; nije dobro da ostanu krajevi (štrljci) grane, jer teško zarastaju; voćarski vosak za premazivanje rana mora biti elastičan, da prebrzo ne sasuši; za premazivanje rana mogu se koristiti i specijalna sredstva; suvišna kora sa starih voćaka se ostruže, kao i mahovina i lišajevi;

jedan od godišnjih ciklusa voćaka je zimsko mirovanje, za kojega prestaje vidljiv rast nadzemnih dijelova, koji su u stanju mirovanja, no sustav korijenja nastavlja rast i tijekom zime pri povoljnim temperaturnim prilikama u tlu; razdoblje obično traje od kraja listopada do početka ožujka; dobro je zimi obići voćnjak, pregledati svako pojedino stablo; ako je stablo dotrajalo ili ga je oštetila voluharica, treba ga izvaditi, a u rano proljeće posaditi novo; najveći su neprijatelji voćaka (pogotovo mladih) tijekom zime glodavci (zec, srna) koji oštete deblo i niže grane; najsigurniji način zaštite je podizanje ograde od žičanog pletiva oko voćnjaka; na manjim nasadima voćke se omataju u kukuruzovinu, stare papirnate vreće, žičano pletivo i dr.; plastične vreće nisu dobre jer zbog nakupljanja vlage kora može početi truliti; opasnost prijeti i od poljskih miševa (voluharica); zatrovane mamce dobro je staviti u voćnjak odmah nakon berbe; snijeg otresite s grana (opasnost od loma grana); za zimskog mirovanja kora debla često puca; razlog je velika razlika između dnevnih i noćnih temperatura; kako bi se spriječilo pucanje kore, debla je dobro premazati vapnom (bijela boja odbija sunčeve zrake, pa se premazane voćke manje zagrijavaju); tijekom zimskog mirovanja voćkama su potrebni hladni dani kako bi se u proljeće mogle normalno razvijati; često biljke koje nisu prošle niske temperature u proljeće ne cvjetaju i ne rode; jabuke trebaju od 45 do 60 hladnih dana (temperature do 5°C), šljive 30-60, trešnje 30-45, kruške 45, breskve 45-60, višnje 15-45 dana; u fazi zimskog perioda iz pupova i izboja nestaje škrob, a pojavljuju se šećeri i mast kao obrana od niskih temperatura; otpornost voćki na zimske temperature ovisi o više čimbenika i duljini trajanja niskih temperatura, naglo zahlađenje nepovoljnije djeluje od postupnog zahlađenja; kasnije zahlađenje, prije proljetnog kretanja vegetacije, znatno je opasnije od onoga tijekom zimskog mirovanja; dobro njegovane voćke dobro podnose niske temperature; mlade voćke, posebno ako su bujne, lošije podnose niske temperature; jabuke i kruške podnose temperature u mirovanju do -30°C, breskva, trešnja i višnja do -22°C, šljiva do -35°C; cvjetni pupovi su najosjetljiviji organi na stablima voćaka; dolazi do djelomičnog ili potpunog propadanja cvjetnih pupova i njegovih organa, što smrznutom cvijetu onemogućava da obavi normalnu oplodnju i razvije plod; kod marelice, višnje, trešnje, breskve i oraha cvjetni se pupovi smrzavaju na temperaturama nižim od -20°C, a cvjetni pupovi jabuke, kruške, ogrozda i ribiza smrznu se na temperaturi nižoj od -25°C;

prije zimskog prskanja voćaka treba ukloniti sve suhe i polomljene grane, prorijediti krošnju i ukloniti staru koru i lišajeve; sva veća mjesta reza potrebno je namazati voćarskim voskom; suhe grane, lišće i suhe plodove koji su izvor infekcije treba ukloniti i spaliti; prskanje se obavlja za lijepa, mirna i suha vremena; deblo se prska sa svih strana, od vrha krošnje; od pripravaka preporuča se bijelo ulje i druga mineralna ulja protiv štetnika, zatim kombinacije mineralnog ulja i bakra, kao što su crveno ulje, plavo ulje koje djeluje protiv prezimljujućih oblika bolesti i štetnika te sredstva protiv bolesti na bazi bakra, bordoška juha i dr.; pravodobnim i dobro provedenim zimskim prskanjem sprječava se najčešća bolest - kovrčavost lista; plavim prskanjem djelujemo protiv šupljikavosti lista koštičava voća i uzročnika sušenja grana, bolesti koje najčešće napadaju trešnje, višnje, šljive, breskve i marelice; na šljivi plavim prskanjem neposredno prije vegetacije suzbijamo i gljivicu uzročnika rogača šljive; na jabuci se pripravci na bazi bakra koriste za prva tretiranja protiv krastavosti ploda; bakreni pripravci na jabuci mogu se primjenjivati za vrijeme mirovanja vegetacije, a u vegetaciji do faze ružičastog pupa;

 

Prosječan sadržaj hranjivih tvari u 1 kg svježeg voća:

vrsta voća
kalorija
ugljikohidrati (g)
masti (g)
proteini (g)
minerali (mg)

vitamini (mg)

K
Na
Ca
Mg
Fe
Cu
Mn
A
B1
B2
PP
C
marelica
539
129
1
9
1900
120
120
70
30
2
-
5
0,5
1,3
8
65
višnja
489
132
4
9
1500
420
100
80
10
-
100
4,5
-
-
-
90
crni ribiz
477
80
12
12
2600
20
100
100
4
11
300
2,2
0,6
0,4
-
1550
trešnja
692
155
5
8
680
1100
160
7
20
-
-
4,5
0,3
0,2
2
90
dunja
619
142
4
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
jagoda
453
78
5
13
2200
300
420
100
50
0,2
90
1,2
-
0,7
3
750
malina
406
86
4
9
1800
-
300
300
10
1,4
-
3,1
0,5
0,7
3
300
lješnjak
6790
72
640
174
6200
190
2860
1400
320
12
350
2,3
4,2
4,0
-
230
orah
6850
128
600
138
4400
510
1500
920
30
10
170
5
3,6
4,5
-
340
breskva
633
154
1
5
2200
300
420
100
50
1
-
5,3
0,2
0,5
9
90
kruška
590
158
4
4
1400
190
170
100
23
1
-
0,45
0,55
4,8
1
45
jabuka
590
130
4
4
720
100
90
20
6
1
30
0,4
0,35
0,4
2
90
šljiva
720
162
2
8
2500
90
130
130
30
1,5
-
1,8
1,1
0,4
5
85
kupina
442
86
12
9
2300
450
300
150
5
0,8
170
-
1,5
0,4
4
285

 

uvodna | kontakt | na vrh | design by dd