voće
voćke su: drveće (jabuka, kruška, dunja, šljiva, orah, kesten, smokva, malina), grmovi (ribiz, ogrozd, lijeska), povijuše (vinova loza) i zeljaste biljke (jagoda);
prema vrsti i sorti voće sadrži različite količine šećera (fruktoze, glukoze, saharoze i dr.), organskih kiselina (jabučna, limunska, vinska), mineralnih tvari, bjelančevina, masti (ulja), eteričnih tvari, tanina, vitamina, osobito provitamin A (karotin) vitamine B i C topive u vodi, te pektin; ugljikohidrati koji se nalaze u voću, voćni i grožđani šećer, prelaze izravno u krv, tako voće brzo daje energiju i potiče aktivnost; minerali poput kalcija, fosfora, željeza, kalija, natrija i magnezija imaju važnu ulogu u metabolizmu; kalcij, potreban za rast kostiju, nalazi se osobito u malinama, kupinama, ogrozdu i jagodama; fosfor, osnovni sastojak mnogih bjelančevina, prisutan je u malinama, kupinama i jagodama; željezo, važan sastojak hemoglobina u krvi, nalazi se osobito u breskvama i malinama;
rezidbu
se obavlja oštrim
voćarskim škarama, a rezidba jačih grana voćarskom pilom; orezuje se u proljeće
ako se sadi u jesen; ako se sadi u proljeće, oreže se neposredno nakon sadnje;
svi izdanci potrebni za formiranje krošnje
se krate svake godine; tako se stvaraju snažni izbojci
i rodno drvo; uspravni i pregusti izbojci koji sprečavaju prilaz svjetlosti
u unutrašnjost krošnje se odrežui do osnovne grane; na visokom i
poluvisokom stablu ostave se tri grane, na kojima
će se razvijati rijetko razdijeljene, rodne grane; odstranjuju se svi izbojci
koji smetaju: konkurentni, jaki na gornjim stranama grana i oni koji rastu
u unutrašnjost krošnje; orezivanje u prvim
godinama se dopunjuje
ljetnim orezivanjem (formiranje
krošnje);
od
pravilne rezidbe
ovisi zdravstveno stanje i rodnost voćaka; rezidbom se regulira i dovodi
u ravnotežu rast izbojaka, cvatnja i tvorba plodova; sve grane trebaju imati
dovoljno svjetla, zraka i sunca; time se smanjuje napad bolesti i štetnika;
pri prorjeđivanju krošnje izrežu se sve preguste grane, koje zalaze jedna
u drugu, tako da svjetlo dolazi odozgo i sa strane; i vanjske grane treba
prorijediti; voćari često mlada stabla režu previše, a stara premalo;
nakon rezidbe slijedi obrada rana svih mjesta koja imaju promjer veći od 10 mm; ako je zaštitna kora ozlijeđena, u stablo prodiru paraziti i neki štetnici; grane koje moraju biti odstranjene iz krošnje treba odrezati do prstena grane; rubove rane treba izgladiti oštrim nožem; nije dobro da ostanu krajevi (štrljci) grane, jer teško zarastaju; voćarski vosak za premazivanje rana mora biti elastičan, da prebrzo ne sasuši; za premazivanje rana mogu se koristiti i specijalna sredstva; suvišna kora sa starih voćaka se ostruže, kao i mahovina i lišajevi;
jedan
od godišnjih ciklusa voćaka je
zimsko mirovanje,
za kojega prestaje vidljiv rast nadzemnih dijelova, koji su u stanju mirovanja,
no sustav korijenja nastavlja rast i tijekom zime pri povoljnim temperaturnim
prilikama u tlu; razdoblje obično traje
od kraja listopada do početka ožujka; dobro
je zimi
obići voćnjak, pregledati svako pojedino stablo; ako je stablo dotrajalo
ili ga je oštetila voluharica, treba ga izvaditi, a u rano proljeće posaditi
novo; najveći su neprijatelji voćaka (pogotovo mladih) tijekom zime glodavci
(zec, srna) koji oštete deblo i niže grane; najsigurniji način zaštite je
podizanje ograde od žičanog pletiva oko voćnjaka; na manjim nasadima voćke
se omataju u kukuruzovinu, stare papirnate vreće, žičano pletivo i dr.;
plastične vreće nisu dobre jer zbog nakupljanja vlage kora može početi truliti;
opasnost prijeti i od poljskih miševa (voluharica); zatrovane mamce dobro
je staviti u voćnjak odmah nakon berbe; snijeg otresite s grana (opasnost
od loma grana); za zimskog mirovanja kora debla često puca; razlog je velika
razlika između dnevnih i noćnih temperatura; kako bi se spriječilo pucanje
kore, debla je dobro premazati vapnom (bijela boja odbija sunčeve zrake,
pa se premazane voćke manje zagrijavaju); tijekom zimskog mirovanja voćkama
su potrebni hladni dani kako bi se u proljeće mogle normalno razvijati;
često biljke koje nisu prošle niske temperature u proljeće ne cvjetaju i
ne rode; jabuke trebaju od 45 do 60 hladnih dana (temperature do 5°C), šljive
30-60, trešnje 30-45, kruške 45, breskve 45-60, višnje 15-45 dana; u fazi
zimskog perioda iz pupova i izboja nestaje škrob, a pojavljuju se šećeri
i mast kao obrana od niskih temperatura; otpornost voćki na zimske temperature
ovisi o više čimbenika i duljini trajanja niskih temperatura,
naglo zahlađenje nepovoljnije djeluje od postupnog zahlađenja; kasnije zahlađenje,
prije proljetnog kretanja vegetacije, znatno je opasnije od onoga tijekom
zimskog mirovanja; dobro njegovane voćke dobro podnose niske temperature;
mlade voćke, posebno ako su bujne, lošije podnose niske temperature; jabuke
i kruške podnose temperature u mirovanju do -30°C, breskva, trešnja i višnja
do -22°C, šljiva do -35°C; cvjetni pupovi su najosjetljiviji organi na stablima
voćaka; dolazi do djelomičnog ili potpunog propadanja cvjetnih pupova i
njegovih organa, što smrznutom cvijetu onemogućava da obavi normalnu oplodnju
i razvije plod; kod marelice, višnje, trešnje, breskve i oraha cvjetni se
pupovi smrzavaju na temperaturama nižim od -20°C, a cvjetni pupovi jabuke,
kruške, ogrozda i ribiza smrznu se na temperaturi nižoj od -25°C;
prije
zimskog prskanja voćaka
treba ukloniti sve suhe i polomljene grane, prorijediti krošnju i ukloniti
staru koru i lišajeve; sva veća mjesta reza potrebno je namazati voćarskim
voskom; 
suhe
grane, lišće i suhe plodove koji su izvor infekcije treba ukloniti i spaliti;
prskanje se obavlja za lijepa, mirna i suha vremena; deblo se prska sa svih
strana, od vrha krošnje; od pripravaka preporuča se bijelo ulje i druga
mineralna ulja protiv štetnika, zatim kombinacije mineralnog ulja i bakra,
kao što su crveno ulje, plavo ulje koje djeluje protiv prezimljujućih oblika
bolesti i štetnika te sredstva protiv bolesti na bazi bakra, bordoška juha
i dr.; pravodobnim i dobro provedenim zimskim prskanjem sprječava se najčešća
bolest - kovrčavost lista; plavim prskanjem djelujemo protiv šupljikavosti
lista koštičava voća i uzročnika sušenja grana, bolesti koje najčešće napadaju
trešnje, višnje, šljive, breskve i marelice; na šljivi plavim prskanjem
neposredno prije vegetacije suzbijamo i gljivicu uzročnika rogača šljive;
na jabuci se pripravci na bazi bakra koriste za prva tretiranja protiv krastavosti
ploda; bakreni pripravci na jabuci mogu se primjenjivati za vrijeme mirovanja
vegetacije, a u vegetaciji do faze ružičastog pupa;
Prosječan sadržaj hranjivih tvari u 1 kg svježeg voća:
|
vrsta voća |
kalorija |
ugljikohidrati (g) |
masti (g) |
proteini (g) |
minerali (mg) |
vitamini (mg) |
||||||||||
|
K |
Na |
Ca |
Mg |
Fe |
Cu |
Mn |
A |
B1 |
B2 |
PP |
C |
|||||
|
marelica |
539 |
129 |
1 |
9 |
1900 |
120 |
120 |
70 |
30 |
2 |
- |
5 |
0,5 |
1,3 |
8 |
65 |
|
višnja |
489 |
132 |
4 |
9 |
1500 |
420 |
100 |
80 |
10 |
- |
100 |
4,5 |
- |
- |
- |
90 |
|
crni ribiz |
477 |
80 |
12 |
12 |
2600 |
20 |
100 |
100 |
4 |
11 |
300 |
2,2 |
0,6 |
0,4 |
- |
1550 |
|
trešnja |
692 |
155 |
5 |
8 |
680 |
1100 |
160 |
7 |
20 |
- |
- |
4,5 |
0,3 |
0,2 |
2 |
90 |
|
dunja |
619 |
142 |
4 |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
|
jagoda |
453 |
78 |
5 |
13 |
2200 |
300 |
420 |
100 |
50 |
0,2 |
90 |
1,2 |
- |
0,7 |
3 |
750 |
|
malina |
406 |
86 |
4 |
9 |
1800 |
- |
300 |
300 |
10 |
1,4 |
- |
3,1 |
0,5 |
0,7 |
3 |
300 |
|
lješnjak |
6790 |
72 |
640 |
174 |
6200 |
190 |
2860 |
1400 |
320 |
12 |
350 |
2,3 |
4,2 |
4,0 |
- |
230 |
|
orah |
6850 |
128 |
600 |
138 |
4400 |
510 |
1500 |
920 |
30 |
10 |
170 |
5 |
3,6 |
4,5 |
- |
340 |
|
breskva |
633 |
154 |
1 |
5 |
2200 |
300 |
420 |
100 |
50 |
1 |
- |
5,3 |
0,2 |
0,5 |
9 |
90 |
|
kruška |
590 |
158 |
4 |
4 |
1400 |
190 |
170 |
100 |
23 |
1 |
- |
0,45 |
0,55 |
4,8 |
1 |
45 |
|
jabuka |
590 |
130 |
4 |
4 |
720 |
100 |
90 |
20 |
6 |
1 |
30 |
0,4 |
0,35 |
0,4 |
2 |
90 |
|
šljiva |
720 |
162 |
2 |
8 |
2500 |
90 |
130 |
130 |
30 |
1,5 |
- |
1,8 |
1,1 |
0,4 |
5 |
85 |
|
kupina |
442 |
86 |
12 |
9 |
2300 |
450 |
300 |
150 |
5 |
0,8 |
170 |
- |
1,5 |
0,4 |
4 |
285 |
